Mikroevolucija

Microevolucija obuhvata promjene relativne frekvencije alela koje se u populacijama javljaju tokom vremena, odnosno alohroničnog mijenjanja njihove genetičke strukture.[1] Te promjene iuzrokuju četiri osnovna faktora evulucije: mutacija, selekcija (prirodna ili vještačka), izolacija (tj. tok gena) i genetički drift.[2]

Populacijska genetika je grana genetike i biologije koja u proučavanju mikroevolucijskih procesa uključuje matematičke obrasce. Ekološka genetika se tiče posmatranjem mikroevolucije u divljini. Slučajevi vidljiva evolucije su primjeri mikroevolucije, na primjer, bakterijskih sojeva koji u sagledivim vremenskim razdobljima mikroevoluiraju u one sojeve kojie su otpornorni na antibiotike. Ekstremni primjer takvih mikroevolucijskih promjena je soj ešerihije (Escherichia coli), koji je, usljed dugotrajnog suzbijanja penicilinom, (mikro)evoluirao u jedan soj koji ne može egzistirati bez penicilina.

Mikroevolucija vremenom može dovesti do specijacije (i postanka nove vrste) ili pojavom nove strukture, koja se ponekad klasificira kao makroevolucija. Makro- i mikroevolucija u osnovi opisuju identične procese na različitim razinama.

  1. ^ http://evolution.berkeley.edu/evolibrary/article/_0_0/evoscales_02 Microevolution: What is microevolution?
  2. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy